Kontekst

Možda su neki upamtili da sam svečano obećo da neću više nikad na trke. Čak ni onda. Pogledaš ciljnu listu Vrbovca i eno me tamo. Mogo bi neko pomislit da ne stojim kod svojih obećanja. To bi značilo da se izjave vade iz konteksta. Kontekst je takav da nisam trčao utrku, već trening. Ha! Ti Boga! Je, nek, kontekst, živio kontekst!

Kontekst je takav da sam u tjednu kad trčim više od sto km (tri tjedna više od sto, jedan manje). Treba sad rasporedit kilometražu kroz tjedan, pa sam se odlučio za varijantu: pondelek 20, tork 18, sreda 16, četrtek 14, petek niš, sobota 12 i nedelja 21. Naravno, da sam otrčo svaki dan malo više. Da slučajno ne sfali. Tak da sam nakupil 84km do nedelje. Nisam išel ništa jako jer sam prošli četrtek išo jako, samo sam u sredu napravil 17×30”. Cijeli tjedan nisam stigel napravit vježbe snage, pa sam ih napravil v sobotu. Eto, vidite da trčim trening, a ne trku. Osim toga došel sam na “trku” jedva 15 minut prije starta, pokupil broj, nis se zagrijaval, a ni kavu popil, a nakon “trke” sam vrnul broj, zel majcu i pravac doma. Kontekst, a ne trka.

Što se tiče samog treninga, zadovoljan sam. Toliko sam zadovoljan, da više nikad neću ić na trku u Vrbovec, čak ni onda, već samo na treninge. Hebi ga, kad sam brži na treningu, nek na trci.

Trainspotting

Već dugo vremena trčim svaki trening sa sluškama na uškama. Danas sam odlučio da ću na Stravi stavit uz svaki trening i hit dana u opis. Hit dana je ona pjesma koja te hiti na pleča, ak nemre na pleča, onda na glavu i tak. Je nek. I pustiš si ju bar još jempu, dvaput, …. Prvijenac je Iggy Pop: Lust for life. Kad ju čujem prva stvar koja mi je pred očima je Rentonov trk. Kakav Rocky, Chariotsi i ostali bakrači, najjakija trkačka scena u filmu. Ever. Btw. nisam gledao film. A knjigu moram ponovno pročitat.

Od zadnjeg pisanja sam ubo još koju novu rutu. Pazi ovo. Uđeš u Bukovec (HŠovcima je to Bukovac. Strašno!) kod Borika, pa se spustiš prema Žukovcu, pa izađeš iz šume, pa po polju i opet šumi, izađeš na ulaz u Habjanovec s žukovečke strane, pa po asfaltu kreneš prema Fuki, ali nakon vinograda skreneš na makadam (tam kod 7G gejcovih čiperaša – uslikat ću vam ih jednom) i onda drito po makadamu i poljskom putu do Koritne, pa asfaltom prema Zabrđu, ali pred Zabrđem opet na poljski put, pa opet na asfalt, u neku zabrčku (pitanje za maturu) ulicu, pa niz nju do prvog makadama, pa u šumu, pa evo Fuke i lovačke kuće, pa spuštanje prema jezeru, pa po asfaltu prema Cugovcu, pa skretanje na makadam uz brzu cestu i trk prema Starom Glogu, pa nastavak prema Novoj Kapeli i ponovni ulazak u Bukovec i finiširanje pred Borikom. Mogo sam i sliku stavit, ali nije vam ovo strafejstagram, već blog, pa čitajte. I tak 22 i frtalj @ 4:17 pred dva tjedna (danas @ 4:13). Cijelo vrijeme valovito. Nikad takve udaljenosti tak brzo na treningu trčo nisam. Da nema korone ne bi tuda trčao, jer bi se vjerojatno pripremao za nekakvu bezveznu utrku. Ma sve su bezvezne. Neću više ić na trke. Nikad. Čak ni onda.

Ali nije to jedina ruta koja se otvorila. Isto tako u tim svojim istraživanjima sam krenuo trčat uz novu prugu, da vidim dokle se može. Gradec, Podjales, Repinec, Festinec, Pokasin i skoro Križevci, Prikraj. I sad taman fali ficlek puta od Črnca prema Vrbovcu. Ne meže. I vidi čuda. Odjednom Meže! Nema više ne meže! Možemo! Napokon i zadnji dio puta uz prugu od Vrbovca do Črnca probijen. Sad Možemo! odradit i yadčinu kodnog imena Brčko – Banovići: Gradec – Križevci – Gradec – Vrbovec – Gradec. Ko što se može zaključit, baza je Gradec. Kod spomenika palim borcima NOB-a. Je nek, a di drugdje, ti Boga. Poslije Možemo! i ladno pivo popit!

Nisam se prijavljivao na ove virtualne trke/lige. Nije mi bilo to nešto primamljivo, ali lijepo da se to organiziralo. Vidio sam da je gomila ljudi bila sretna i to je jedino važno. Ali ipak, kad sam vidio da Radenci pozivaju da se samo neko trčanje tamo neku subotu heštaguje, nisam mogu izdržat. Nije mi se dalo trčat maraton, a nije ni polumaraton, pa sam otrčo ni vrit ni mimo. Tri frtlja maratona. @ 4:30. Kak? Pa tak. Kreneš, odradiš dvajsdva, pa uzmeš okrepu i baciš pogled na tempo, pa se upitaš pa jel Možemo! spustit to na 4:30? Ma Možemo! Usput, i tu sam uspio ugurat dio po kojem još nisam trčao.

Što se tiče isprobavanja Nike Epic React Infinity … (kako li se već zovu), pa ništa.  Sljedeća x tjedna su ključna.

Komandant Sava

Dan nakon zadnje objave na blogu sam moral promjenit ime na Stravi. Franju Tahyja je zamijenio Komandant Sava Kovačević. Najbolje da sam sebe citiram (s fb-e i ig-e):
Da parafraziramo druga Hipokrata: Očajna vremena zahtijevaju očajne mjere. Ko da nije dovoljno da HŠovci ruše sve po redu (pa di će se onda jazavci iz Bukovca preselit? Na Iblerov trg? Ti boga!), nego su još svako malo postavili table: Zabranjen ulaz neovlaštenim osobama. Ti boga! Pa kaj ovi z motorkama su prokuristi, sa sekirama zakonski zastupnici, a s traktorima opunomoćenici? I onda idem dalje i odjednom se još i nekakva pruga pojavi, a fali mi još kilometar. Dođe čoeku da je digne u zrak. Tako da sam odlučio obnoviti uspomenu na vremena kad se znalo ko je gazda u šumama! Je nek! I gorama! Ti boga!
I ne samo to! Dan poslije vijest o spašavanju jazavca iz nekakve jame u Zagrebu! (link) Isto tako sam vidio da su nekakvi merkati po fb-u počeli spikati o ilegalcima, kretanjima po šumama, poljima, bla, bla, bla, ajde ekipa smanjite doživljaj. Ništa vi ne znate. Zna se ko zna. Sava zna.

U ova tri tjedna sam otkrio još nekoliko odličnih staza i stazica za trčanje pa se nekim čudom i tjedna kilometraža umnožila: 112 km, 107 km, 112 km. Nikad nisam imao toliko kilometara zaredom u tri tjedna. I dalje trčim bez nekog posebnog plana. Kad krenem s trčanjem čak nisam ni siguran koliko i kako brzo ću trčat. Osjećao sam se nešto kilavo u ponedjeljak, utorak i srijedu zadnji tjedan, a onda sam u četvrtak lupio 22 i nešto km na 4:24, bez okrepe, bez majice, bez ubijanja. Možda vura krivo mjeri (btw. izašao je novi Polar. Strašno! Dobar mi je i ovaj koji imam, ali možda krivo mjeri, ma sigurno krivo mjeri, a novi možda mjeri točno, ma sigurno mjeri točno, još samo 99 puta napisat i ….). Idući tjedan ću ipak smanjit kilometražu. Tjedan za odmor. Mislio sam krenut s putačima ponovno, bar stotke, ali ne znam.

Nove tenisice još nisam isprobao. Vjerojatno hoću uskoro. Sljedeća dva tjedna su ključna. Opro sam danas i tri para starih tenisica. Izgledale su, kako da kažem, pa ono, izgledale su tako da su mi malo trnci prolazili prilikom obuvanja: Oćel me što sad ugrist?

Bla, bla, bla

Bla bla bla bla bla ko zna bla bla bla hoće blabla li bla bla itko čitat ovo? Bla bla bla malo bla previše sam bla bla bla bla pojeo bla za bla bla bla doručak pa mi bla je blabla bal bačččččč teško bla nać bla bla bla riječi bla bla bla blllllllaaaaaaaaaaaaa u bla. Bla. Bla.

Nakon potresa (ali nevezeno uz potres, bilo je ladno vani) sam uzeo skoro tjedan dana pauzu od trčanja. Malo sam vrtio sobni i radio neke vježbe. Pa sam od 28. ožujak krenuo s pripremama za nešto u jesen. Samo lagana trčanja. možda sam samo jednom trčao u bržem tempu od 5:00. Ako jesam, vjerojatno je tempo bio 4:58. Pitanje kad će se išta trčat pa ne vidim neki smisao da se idem nešto posebno mrcvarit. Pustit ću dušu i tijelo da odmaraju u trčanju još koji mjesec. Super je kaj je suša, vegetacija još nije bujna, a i ukinuli su propusnice između tih naših par sela, pa sad imam priliku trčati po nekim dijelovima di još nisam trčao. Baš mi je gušt, vedro je, sunce sije, čoeka, ni vuka nije.

Primjetio sam da i novi fitnes guru Mrle ima iste tajice kao i ja. Što ćete, veliki umovi …. Naravno, proslavio sam to lo stille kaluđerica (s ajtijevskim brkom) selfijem. Btw. obzirom da frizeri ne rade, čupe rastu, mogli bi i brkove pustit, pa se vratit u sedemdesete. Prefontaineovska čupa i brk.

Radim od doma već 4 tjedna. Kljucam po lapu. Mogao sam si uzet i monitor doma, dock, …, ali nije mi se dalo. A i pitanje jel bi mi sve stalo na stol. Nije tak loše radit od doma. Obzirom da imam naviku ranog ustajanja, uglavnom sam od pol sedam na poslu. Do tri. Ipak. Propisi su propisi. Možda radim čak i previše. Miš mi je crko, pa sam moro ići kupovat novog. U KTC-u. Dobar je. Svjetli u tri boje. Trošim i firmin internet. Preko moba. S druge strane, kad smo sjedili u firmi onda se na veliki petak radilo skraćeno. Ove godine se nije radilo skraćeno. Mogo bi se naviknut. Možda bi se mogo i naviknut da tako radim i za neku drugu firmu. Naravno, ne firmu sa sjedištem u Hrvatskoj, obzirom na dokazanu uspješnost lijepe naše u oporavcima od gospodarskih kriza.

Pitanje hoću li što trčat na jesen ili ne. Zg proljetni half je odgođen, pa kad sam već to platio valjda ću to i trčat. Namur maraton je otkazan i dobio sam 40% startnine nazad. Nisam još do sad trčao Rijeku maraton, pa bi onda možda mogao nju trčat. Tek toliko da stavim čvrklju u tekicu. Još u veljači sam uplatio startninu za Split maraton 2021. Zato!

Prije mjesec dana sam kupio Nike React Infinity Run Flyknit tenisice. Bile su previše crvene da bi propustio. Kao smanjuju mogućnost ozljeda za 30% pa što god to značilo. Nisam još trčao u njima, pa ćemo da vidimo. Planirao sam uzet Cliftonice, ali se nikako dočekat da budu 80 ojra. Ne da mi se dat više za nešto za što nisam siguran da će izdržat hiljadarku. Nikeice će izdržat i izgledat prilično dobro.

Otvoreno pismo Juričanu

Read very carefully, I shall write this only once. Jazavci su vrlo pristojne, plahe, drage, osjećajne, pametne, umiljate, brze, dobre ko kruh, životinjice, al kad im staneš na rep, eeee, beži, … Isto tako postoji respektabilan i ugledan running team, Bukovec Badgers, (Jazavci z Bukovca). Osim toga i predsjednik Trump pokazuje određnu dozu fascinacije jazavcima:

I sad ti tu meni po fejsbucima, novinama, televizijama, ove nekakve političke bezveznjake nazivaš jazavcima. Gaziš mi po repu, a dobri smo si. Počni bežat. Nisam spor.

Ukratko, mani se jazavaca. Nađi si neku drugu živinu. Kajmani i štuke su zauzeti također. Kajjaznam, merkati su slobodni.

Positive Split

Radim predveče neki đir po zapadnoj obali. Sjede dvije babe na klupi i razgovaraju. Prolazim i veli jedna: a kajjaznam! Hebote!

Maraton za 3:05. Prva polovica za 1:31. Nisam pratio tempo na satu. Trčalo se na osjećaj. Bilo je ok do pred kraj kad me počeo hvatat grč (ili ozljeda) ispod dupeta na desnoj nozi i to na nizbrdicama. Pa sam moral hodat. I pokušaji laganog trčanja su bili problematični. Na uzbrdicama je bilo ok. Možda bi i minutu bio brži, ali opet bi to bio positive split. Imam još izlika, ali ostavit ću ih za drugi put. Ne smijem ih sad stavljat da se ne pretvorim u kmekmejaznam.

Možda su me malo i splitski polumaratoni prevarili. Oni se daju brzo istrčat. Odradiš ga, a kao ostatak je lakši. Jedna je stvar odradit polumaraton brzo, a druga dva takva malo sporije. A malo je i ugrijalo. Bio sam pristojno nasoljen. Da li sam (ne)zadovoljan? Nisam. Bilo mi je lijepo. Staza mi je vrlo dobra. Bolja mi je od Amsterdama.

Meni je cijeli event odličan. Sve mi izgleda dobro organizirano. Okrepe oke. Volonteri odlični. Promet potpuno zatvoren. Ne znam kak su funkcionirale garderobe (obzirom da sam smješten u hotelu na rivi), ali sve mi je izgledalo logično. Šator s jedne, kamioni u koje se predaju vrećice s robom s druge strane. Pasta party ko pasta party, ništ posebno, a bilo je i krafni. Split je specifičan i po tome što su jedini u nas koji znaju složiti suvisle startne zone. Odradili su dobru školu s polumaratonima i ovaj maraton je bila logična i uspješna nadogradnja. Još jedan positive Split. Još samo 366 dana do idućeg Splita.

Pijem i treću pivu danas. Možda da osnujem i još jedan running team: Alcoholica Unidad! Space izdrži!

Gad demet

Prije koji tjedan sam na nekom nedjeljnom rastrčavanju sreo Tomu, pa odradili zajedno par kilometara, te popričali o pripremama za Splitski maraton. I tako kaže Tomo da će vjerojatno na zimski half u Varaždin, a ja kažem da neću jer ću dan ranije radit dužinu, a možda i hoću jer ako bude snijega, leda i slično, onda ću i ja tamo odradit dužinu, a ne po Badger’s Driftu. Ne bi bilo prvi put.

I tako stigao TAJ vikend, TA subota. Nema leda, snijega, nije minus iljadu. Jedina dvojba je trčat s majicom ili bez. Wtf?!? Gad demet, navečer sam umjesto kuhanog vina moro pit pivu. Pa di toga ima? Greta, spasi nas!

Što se tiče samog subotnjeg yadovanja, mogu reć da sam se ugodno iznenadio. U tjednu sam odradio u utorak 13×1′ (tako, tako, gad demet, valjda zato jer nisam dugo prostačio). Pa sam odlučio da ću i u četvrtak odradit malo jači trening. Što god to značilo. Dvoumio sam se između stotki ili nekakvog tempa, da bi na kraju u četvrtak odradio 2 x frtalj eminema. Prvo sam mislio to ići u nekom tempu maratona, ali nisam, pa je prvi frtalj bio na 3:59, a drugi na 3:52. Gad demet. Pa sam se pobojao da sam se možda malo zatuko pred subotu, a još je najavljeno da bude toplo, sunčano, vjetrovito, gad demet. (E da su mi vremenski uvjeti kao što su bili prethodnu subotu. Kako sam se izgušto tada na trčanju. I ne samo to. Naziv treninga na stravi: mica (für Katarina P.) Nema dalje. Ja sam GOAT u imenovanju treninga) U petak sam se odlučio propisno pripremit za subotnje yadovanje. Pojačano ugljikohidrati, hidratacija, voće s vlaknima, … Plan je bilo odradit 3 eminema. Onako na osjećaj. Da ne bude teško. Bilo je pitanje i koliko okrepa za vrijeme yada. Dvije ili tri? Na koncu se odlučio za dvije. I tako krenuo ja trčat. Prva okrepa nakon 15 i po km. Po litre dm izotonika, dva i po deci vode i gel. Tempo za tih 15,5 km – 4:45. Nakon sljedećih 14km druga okrepa ista kao prva. Tempo za 29,5 km – 4:38. Na kraju skoro 38 i po u tempu 4:34. Osjećaj je bio baš dobar. Gad demet. Valjda se nisam zatuko.

Do Splita planiram odradit još 3 jača treninga i 12 lakših. Bu dost?

Wooly Bully

Wooly bully, wooly bully, wooly bully, wooly bully, wooly bully!
Vule bule, vule bule, vule bule, vule bule, vule bule! To je prava pjesma za trčanje. Odma se ubrzam. Neke Rocky šeme i slični bakrači: đada, điboni, gonna fly away now! (and, da citiram Smeagola, never come back, hi, hi hi, hi)

Trčo u subotu prije desetak dana yad od 35 km. Obzirom da nisam bio dovoljno yad-an u siječnju, onda sam se na tom trčanju odlučio da ću se i tjedan kasnije yad-ati. I tako sam prvo grunto da ću odradit yad-ovanje od 30km. A možda bi mogo i 32km. A onda mi se ukazo Slim Shady. Yeah! The way I am! O da! Vule bule, vule bule! Pisa test se trči! Pisa vam materina! Wooo Hoooo!

Što je:
WU frtalj eminema
+ 5 x po frtlja eminema, RR frtalj frtlja eminema
+ SR frtalj eminema
+ 5 x po frtlja eminema, RR frtalj frtlja eminema
+ CD frtalj eminema?

1. surferski yad
2. dupli eminem s pdv-om
3. Miroslav Škoro

Napomena: dva odgovora su točna.

Inicijalno sam mislio ponudit samo dva točna odgovora, al jebi ga, moraš imat i treću opciju. To je sad in. Cijeli test je odrađen u Bukovcu. Bila je neka rosulja koja se i mjestimice ledila na podlozi. Bukovec voli svoje jazavce, pa se taman našla ruta od po frtlja eminema na kojoj s nije ledilo. Ti Boga! (ko što kaže Ilustrisimus) Ne može nam niko ništa, jači smo i od treće opcije, …. Baš mi je nekako brzo prošao taj trening. Do nedjelje ujutro je palo 1-2 cm snijega. Taman. Pa sam odma zaduplo planirano rastrčavanje. Za desetak dana još odradit i zadnje yad-ovanje pred Split. Jedno tri eminema bi bilo dosta. Vule bule!

Frtljovanje

Nastavio sam s pripremama za maraton u Splitu po eminemovom trening planu. To se odnosi samo na “ozbiljne” trening sesije. Plan je takav da ima i puno frtljova. Primjerice, dosada sam trčao vake treninge:

  • 4x(po frtlja eminema)
  • 2x(4x(frtalj frtlja eminema))
  • 3x(frtalj eminema)
  • dupli eminem s pdv-om (čak sam i yad uspio zaeminemovat)
  • eminem
  • 11x(frtalj frtlja frtlja eminema) + 11x(po frtlja frtlja frtlja eminema)

Zanima me koliko će mi treninga trebat da se potpuno zafrtljam. Cijelu frtljanciju može se i pratit. Mi, Franjo Tahy, smo jedan na Stravi. Ukoliko ovo ne uspije ko maraton trening plan (recimo, dođu zampovci i uapse me), možda može ko zadaci za pisa test.

Raspale mi se još jedne Clifton 4 Hoke. Ove su dogurale do 850km. Nisam nježan prema tenisicama, ne pazim ih, uglavnom sam ih trail-o i dobre su mi, ali baš da ne mogu izgurat hiljadarku. Ono. Od ispod izgledaju oke, al gornjište je za kuac. Uzet ću vjerojatno neki Clifton 6, ako budu na nekom pristojnom sniženju. Možda su izdržljivije. Pegasusice 35 mi imaju 900km, a izgledaju ko da imaju 500km. U međuvremenu čekam da mi stignu Bostonke. Davno sam imao jedne, pa me zanima kakav će biti filing. Vjerojatno ću si ubost i jedan ultraboost. Uzet još Adios? Adizero Pro? Vaporfly next? Ma ne! Đaba ti brzina, kad si ružna. A možda se proljepšaju? A možda ću htjet ganjat osobni? Damn. A onda ništa. Izist govno. Na 6 rata.

Na IG-u i FB-u sam objavio ovogodišnju reading listu u sličicama koje mi je GR lijepo pripremio, i označio tri najbolje: Les Miserables, Factfullness, A Little Hatred. Odma sam krenuo i s idućogodišnjom reading listom. Prve dvije na redu su – Seth Stephens-Davidowitz: Everybody Lies: Big Data, New Data, and What the Internet Can Tell Us About Who We Really Are (to je sve naslov) od (nisam daleko dospio, ali preporučam) i Jerzy Kosinski: The Painted Bird. Božićno je vrijeme, pa sam The Devils of Loudun, ostavio za korizmu. Kad sam već kod Huxleya, bit će na repertoaru i Brave New World. A pazi sad, prije njega Zamjatinov Mi, a nakon njega Orvellova 1984. Ha!

Stan

Ko prije koji tjedan završilo i drugi kolosijek od Vrbovca do Križevaca. Kako to već ide na Balkanu, ne radi sve. Konkretno ne radi APB. Pa se onda ne vozi semaforima već po međukolodvorskom razmaku. To ustvari znači ovo:
Bjeloglavi sup zove Kondora!
Bjeloglavi sup zove Kondora!
Prijem!
Ovdje Kondor!
Prijem!
Ja kreno iz Vrbovca, ajd možeš sad ti iz Gradeca!
Prijem!
Evo idem. Oćemo što popit kad stignemo u Zg?
Prijem!
Aj ne zajebavaj se nego zovi Plavog goluba da krene iz Križevaca!
Prijem!
Osim toga umjesto nekih vlakova na relaciji Dugo Selo – Križevci – Dugo Selo uvelo autobuse. Da smanje kašnjenje putničkih vlakova. Tako piše na hž webu. Toliko sam bio oduševljen da sam si tu objavu stavio za profilnu na fb. I tako pišem mailove hž-u. Odgovora nema. Ak će radit kakvu analizu još će ispast da sam im The biggest fan. Sincerely yours, Stan.

Trčim redovito. A i ko treniram nešto. Ko pripremam se za Splitski maraton. Pripreme idu kilavo. Nisam još ni kupio tenisice u kojima ću trčat. Ajd, dobro, odradio već i jedan yad i dve mice. Čak sam uveo sam novu vrstu treninga. Eminem. U četvrtak sam trčo po eminema. Četiri puta milja. Do maratona planiram odradit i tri kvarata (frtalja) eminema, a bome i cili eminem. A moga bi ubacit i duje. E. Izgleda da će mi ova godina bit rekordna po kilometraži. Pogledo danas, a ono 4100 km. A još ću natuć 200+ do kraja godine. Omaklo mi se. I u knjigama mi se omaklo. Planirao 20, a kad ono bit će 25.